U nastavku u cijelosti prenosimo članak s portala index.hr o Vladinim mjerama za povratnike.
Cijeli članak dostupan je na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/preko-vladine-mjere-u-hrvatsku-se-vratilo-165-ljudi-najcesce-stizu-iz-5-drzava/2477953.aspx
OD NAJAVE mjere aktivne politike zapošljavanja Biram Hrvatsku prošlo je gotovo dvije godine. Riječ je o mjeri koja bi trebala potaknuti Hrvate da se vrate iz inozemstva i dođu živjeti u Hrvatsku, ali i da se presele unutar Hrvatske u manje razvijene krajeve.
Zapravo se radi o proširenju mjere za samozapošljavanje koja omogućava subvencije za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu od 27.000 eura.
Od siječnja 2022. do lipnja 2023. vratilo se 165 ljudi
Osim Europskog gospodarskog prostora, od ove godine vlada je omogućila i subvenciju za pokretanje biznisa i povratnicima iz Švicarske, Velike Britanije, Sjeverne Irske, Argentine, Brazila, Australije, SAD-a, Čilea, Kanade te Novog Zelanda.
Mjera Biram Hrvatsku uvedena je 2021., a tada su iz vlade rekli da očekuju da će se preko mjere 4500 ljudi vratiti u zemlju. Kako su za Index rekli iz Ministarstva rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od siječnja 2022. do kraja lipnja ove godine 165 osoba se vratilo u Hrvatsku, a 39 ih je odselilo iz razvijenog u nerazvijeni kraj.
Za povratnike iz inozemstva 7000 eura
Trajanje mjere za povratnike iz inozemstva je 24 mjeseca. Iznos od 7000 eura mogu dobiti hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina, neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje u 2023. godini.
Osobe koje su doselile iz inozemstva, ali i one koje bi preselile unutar Hrvatske, mogu dobiti dodatnih 20.000 eura ako udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a sukladno definiciji zelenih i digitalnih radnih mjesta definiranih Pojmovnikom.
Iznos potpore određuje se prema budućoj registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD).
Za preseljenje u nerazvijene krajeve subvencija od 3500 eura
Postojeći korisnici potpore za samozapošljavanje koji se odluče na internu mobilnost, odnosno na selidbu i biznis u manje razvijena područja, mogu dobiti subvenciju za preseljenje u iznosu od 3500 eura.
Oni pripadaju drugoj ciljanoj skupini, što se odnosi na korisnike registrirane na području indeksa razvijenosti I, II, III, i IV, a koji su izvršili promjenu prebivališta tako da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 132/17).
Za internu mobilnost moguće je ostvariti i maksimalan iznos od 23.500 eura, ako korisnik udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta pa dobije dodatnih 20.000 eura.
HZZ: Ove godine odobrena su 204 zahtjeva
Pitali smo HZZ koliko je zahtjeva za mjeru odobreno ove godine te koliko ih je u obradi. Odgovorili su da su ukupno na dan 5. lipnja ove godine odobrena 204 zahtjeva – 165 za povratak iz inozemstva i 39 za internu mobilnost. Kažu da su od 1. siječnja do 5. lipnja ove godine odobrena 74 zahtjeva, u obradi ih je 8, a odbijeno je 25 zahtjeva.
“Rok za ocjenu zahtjeva za samozapošljavanje iznosi 30 dana od datuma zaprimanja zahtjeva s cjelovitom propisanom dokumentacijom, dok rok za ocjenu zahtjeva za mjeru Biram Hrvatsku iznosi 15 dana od datuma zaprimanja zahtjeva s cjelovitom propisanom dokumentacijom”, kažu iz HZZ-a.
Najviše povratnika Njemačke, Austrije, Irske, Švicarske i Slovenije
“Korisnici mjere Biram Hrvatsku se najčešće doseljavaju iz Njemačke (120 povratnika), te iz Austrije, Irske, Švicarske i Slovenije.
Po dobnoj strukturi možemo reći da su korisnici mjere za povratak iz inozemstva najčešće u dobi od 30-50 godina – 113 korisnika (68.5 posto), a slijedi dobna skupina 18-30 godina – 39 korisnika (ili 23.6 posto). Korisnici mjere za internu migraciju po dobi su također najčešće u dobi od 30-50 godina – 27 korisnika (ili 68.4 posto) te 18-30 godina – 7 korisnika (ili 18.4 posto).
Po obrazovnoj strukturi, srednjoškolsko obrazovanje ima završeno 144 korisnika (70.6 posto), visokoškolsko obrazovanje 42 korisnika (20.6 posto) te završenu osnovnu školu 18 korisnika (8.8 posto)”, kažu nam iz HZZ-a.
Iz kojih dijelova ljudi najčešće sele i koje županije im postaju novi dom?
Ljudi su najčešće iselili iz Grada Zagreba (14), Istarske (6), Karlovačke (4) i Zagrebačke županije (5). Potom slijede Osječko-baranjska (3), Primorsko-goranska (3), Splitsko-dalmatinska (3) i Koprivničko-križevačka županija (1).
Najčešće županije u koje su korisnici mjere preselili su: Sisačko-moslavačka (7), Karlovačka (7), Osječko-baranjska (5), Vukovarsko-srijemska (4), Splitsko-dalmatinska (3), Zagrebačka (2), Krapinsko-zagorska (2), Brodsko-posavska (2), Zadarska (1), Virovitičko-podravska (1), Šibensko-kninska (1), Primorsko-goranska (1), Požeško-slavonska (1), Ličko-senjska (1) i Koprivničko-Križevačka (1).
U kojim industrijama je ostvareno najviše poticaja?
Najčešće djelatnosti za koje je odobrena mjera Biram Hrvatsku za povratak iz inozemstva su prerađivačka industrija, informacije i komunikacije, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, govore iz HZZ-a.
Najčešće djelatnosti za koje je odobrena mjera za internu mobilnost su građevinarstvo, prerađivačka industrija, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, naveli su.
Za mjeru ove godine planirano preko 43 milijuna eura
“Rokovi za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja propisani su Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2023. godini koje donosi Upravno vijeće Zavoda.
Zahtjevi po mjerama aktivne politike zapošljavanja zaprimaju se od 1. siječnja 2023. do 30. studenog 2023. godine, izuzev mjere samozapošljavanja gdje se zahtjevi zaprimaju najkasnije do 30. 9.2023. godine, odnosno do iskorištenja financijskih sredstava.
Zahtjevi po mjeri Stalni sezonac i Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku zaprimaju se do 31. prosinca 2023. godine”, govore iz HZZ-a.
Pitali smo HZZ koliko je novca 2023. osigurano za mjeru. Kažu da se potpora Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku nalazi u okviru intervencije potpore za samozapošljavanje, potporu za samozapošljavanje zeleno/digitalno i mobilnost radne snage Biram Hrvatsku.
“Ove godine je za mjeru planirano preko 43 milijuna eura (330 milijuna kuna)”, odgovara HZZ za Index.
Ministarstvo rada: Pravi učinci ove mjere vidjet će se u idućem razdoblju
Iz Ministarstva rada kažu da je osnovni cilj mjere Biram Hrvatsku dati osobama, koje su stekle znanja i vještine u inozemstvu, dodatni poticaj da se vrate u Hrvatsku te razvoj gospodarski slabije razvijenih područja. Ministarstvo navodi da će se mjera provoditi i iduće godine.
“Navedenu mjeru koriste povratnici koji otvaraju poslovne subjekte i za koje vjerujemo da će u daljnjem razdoblju zapošljavati dodatne osobe, stoga mjera ima multiplicirajući učinak”, rekli su iz Ministarstva. Pitali smo Ministarstvo je li vlada zadovoljna odazivom i smatra li Biram Hrvatsku uspješnom mjerom.
“Biram Hrvatsku je jedna od mjera demografske revitalizacije Hrvatske. Potrebno je imati na umu kako odluka o preseljenju iz druge države, pa i s drugog kontinenta, uz pokretanje posla, nije nešto što se donosi olako i preko noći. Stoga će se pravi učinci ove mjere vidjeti u idućem razdoblju”, odgovorili su iz Ministarstva rada za Index.