Prenosimo u cijelosti članak s Večernjeg lista, na kojemu je objavljen članak „MLADI DANAS MANJE RAZMIŠLJAJU O ODLASKU NEGO PRIJE PET GODINA„. Članak prenosi istraživanje Ivana Majstorića, provedenog u sklopu europskog projekta „Mreža 2050. – Demografija, od izazova do odgovora, čiji je partner na projektu Udruga mladih i Alumni FET Pula. Cijeli članak možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/vijesti/mladi-danas-manje-razmisljaju-o-odlasku-nego-prije-pet-godina-1634379
Oko 28 posto mladih Hrvata nikada nije razmišljalo o odlasku iz domovine. Njih 43 posto ponekad razmišlja o tome, 17 posto često, a 12 posto stalno. Najviše mladih odselilo bi se u zemlje EU (41 posto). U ostale europske i prekomorske zemlje zaputilo bi se po 5 posto, dok oko 50 posto mladih namjerava ostati u Hrvatskoj. Pokazalo je to istraživanje mladog Brođanina Ivana Majstorića provedeno u sklopu europskog projekta “Mreža 2050. – Demografija, od izazova do odgovora” Svjetskog saveza mladih Hrvatske.
Najvažniji dobar posao
Anketirano je više od tisuću mladih od 18 do 30 godina iz cijele Hrvatske. Oni koji razmišljaju o odlasku kao razlog i dalje uglavnom navode nedostatak odgovarajućeg posla, radne uvjete, visinu plaće i neriješeno stambeno pitanje. Ipak, pokazalo se da je interes mladih za iseljavanjem manji nego prije pet godina.
– Mladi su danas ipak optimističniji glede perspektive u Hrvatskoj. Možemo samo pretpostaviti je li na to utjecala činjenica da je anketa provedena u doba pandemije, pa su se ljudi malo osvijestili o ulozi vlastite zemlje, obitelji, hrane, prirode, ili smo kao članica EU postali razvijeniji pa ljudi bolje žive, imaju bolja radna mjesta i bolje plaće – kaže Majstorić, koji je diplomirao geografiju na zagrebačkom PMF-u. Oko 82 posto od 1037 anketiranih djevojaka i mladića navelo je da već ima prijatelje i rodbinu koji žive u inozemstvu, 49 posto i roditelje, bake ili djedove, ali bez obzira na to, 55 posto njih nikada nije aktivno pretraživalo mogućnosti eventualnog preseljenja izvan Hrvatske. U odgovorima ispitanika bile su primjetne razlike ovisno o regiji iz koje dolaze. Društveno-ekonomske prilike nisu iste u Slavoniji, gdje su i dalje prisutni problemi s nezaposlenošću i niskim plaćama, ili u Zagrebu i Primorju, gdje je materijalna situacija daleko povoljnija.
Nema jednostavnog rješenja
Majstorić smatra da se treba usmjeriti na obrazovanje i zapošljavanje, bolje povezati ta dva područja i težiti boljim radnim uvjetima, jer nesigurni poslovi utječu i na stambeno zbrinjavanje i planiranje obitelji. – Svjesni smo da su depopulacija i migracije neizbježne i da je teško pronaći jednostavno rješenje koje će biti primjenjivo u cijeloj Hrvatskoj, ali treba težiti tome da osiguramo dovoljno kvalitetan život i da se ljudi ovdje mogu ostvariti privatno i poslovno – zaključio je 28-godišnji Slavonac.