Udruga mladih i Alumni FET Pula, provela je istraživanje o stanju i kretanju broja učenika i učitelja u odabranim osnovnim školama na području Istarske županije. Istraživanje se provodilo nad školama koje se nalaze u općinama i gradovima, kojima prema demografskim pokazateljima prijeti proces depopulacije. Vremenski raspon istraživanja odnosio se na razdoblje od 2013. do 2022. godine. Istraživanje se provodilo od veljače 2022. do travnja 2022. na 25 osnovnih škola s područja Istarske županije. Cilj istraživanja je dobiti uvid u kretanje i stanje unutar mlade populacije na području prostora koji su u riziku depopulacije i/ili ga već prolaze prema dostupnim pokazateljima i kako to utječe na kvalitetu primarnog obrazovanja djece. Primarno obrazovanje djeteta temelj je daljnjeg razvoja i napretka u privatnom i poslovnom životu čovjeka, jer se ne sastoji samo od obrazovnog dijela, nego i od odgojnog dijela kojeg provode obrazovno-odgojne institucije, odnosno škole.
Rezultati istraživanja su sljedeći pokazali kako se u tijekom odabranog razdoblja u 56% osnovnih škola povećao broj djece, 28% je ostao približno isti uz male oscilacije, dok je u samo 16% osnovnih škola zabilježen pad broja djece. Usporedno s time, u 66% škola imamo situaciju gdje imamo optimalan broj učitelja, odnosno, onaj broj/kvota koja je propisana Zakonom je ispunjena. Za one osnovne škole koje sui male pad broj učenika tijekom promatranog razdoblja, njih 75% su zadržali isti broj učitelja na razini škole. Važno je napomenuti kako se tijekom istraživanja pokazala značajna situacija u osnovnim školama po pitanju broja učitelja i njihovog radnog odnosa. Naime, radni odnos je s 58,21% na puno radno vrijeme, 41,79% na nepuno radon vrijeme, međutim, nadležne osobe za ispunjavanje upitnika (ravnatelj/ca, tajnik/ca, pedagog/ica) su napomenuli kako mnogo učitelja radi u više škola istovremeno kako bi ispunili punu kvotu radnih sati. Također, nedostaje učitelja iz STEM predmeta, ali i onih iz stranih jezika, što se posebno uočava u manjinskim školama, koje nemaju dovoljan učiteljski kadar koji može voditi nastavu na stranom jeziku i biti stručan za područje koje predaje. To svi naglašavaju kao veliki problem koji se ne rješava i nije obuhvaćen novom reformom obrazovnog sustava. Učitelji su potplaćeni, preopterećeni birokratskim poslovima i ne mogu se dovoljno posvetiti učenicima, posebice onima koji su nadareni i imaju određene talente.
Na razini promatranog razdoblja prosječno je 638 prvašića, te možemo primijetiti kako se od te aritmetičke sredine zbivaju manja pozitivna, ali i negativna odstupanja tijekom godina. Vrhunac sa 675 prvašića dogodio se u školskoj godini 2015./2016., te nakon toga možemo reći da opada broj prvašića tijekom godina, kako bi s 2022. godinom došao na broj od 612. Osnovne škole se susreću sa sve brojnijom pojavom djece s poteškoćama u razvoju. Programi rada s takvom djecom postoje, čak i financiranje asistenata u nastavi kroz projekt Istarske županije – Mozaik, međutim, kako škole nemaju dovoljno kadra, ali ni kapaciteta za bolju posvećenost takvoj djeci, djeca su u razredu s ostalim učenicima, zbog čega svi imaju lošije rezultate i manju koncentriranost na nastavu i učenje. Djeca s poteškoćama u razvoju, prema dobivenim odgovorima nadležnih osoba, najčešće pate od poremećaja koncentracije, nemogućnosti savladavanja materije jednog ili više predmeta i to nažalost direktno utječe na kvalitetu nastave koju učitelj/ica daje tom djetetu i ostaloj djeci u razredu. Situacija je još lošija s djecom koja su nadarena i talentirana. Na razini osnovnih škola postoje dodatne nastave iz određenih predmeta, ali nastavnici nisu plaćeni za isto, stoga sve pada na dobru volju nastavničkog osoblja. Takva djeca su najzapostavljenija i svi ispitanici su napomenuli kako na području Istarske županije postoji ogromna potreba za formiranjem jednog Centra izvrsnosti, u kojemu će se djeca moći baviti stvarima koja ih interesiraju, bilo to iz predmeta s područja STEM-a, što drastično nedostaje ili drugih predmeta. Ovime vidimo kako nedavno provedena reforma obrazovanja nije vodila računa o rješavanju problema koji se već sada javljaju na hrvatskom tržištu rada, a to je nedostatak kvalitetne i visokoobrazovane radne snage s područja novih tehnologija i znanosti, a ne zaboravimo činjenicu kako upravo obrazovni sustav priprema djecu da u odrasloj dobi mogu za sebe dobro odabrati zvanje koje će im pružiti mogućnost zadovoljavajućeg životnog standarda.
Kako se projekt MI – jučer, danas, sutra, čiji je nositelj Udruga mladih i Alumni FET Pula, odnosi na migracijske izazove u Republici Hrvatskoj, kroz istraživanje se pitalo ispitanike ako u školama imaju djecu doseljenika i ako im je poznat broj iseljenika (koliko je djece otišlo u druge zemlje), kao i povratnika. Povratnika je izrazito malo, gotovo da ih nema, što nam daje podatak kako kad jednom obitelji otiđu, ne vraćaju se najčešće prije završetka formalnog obrazovanja svojeg djeteta (djece), što potvrđuju znanstvena istraživanja na temu povratnika. Iseljenika također nema mnogo, što se može povezati s time da je Istarska županija, jedna od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koja ima pozitivan migracijski saldo, a najčešće se iseljavaju mlade osobe koje još nisu osnovale obitelj, tako da se to odražava i na ovdje postavljeno pitanje broja iseljene djece. Doseljenika ima i trend dolaska se intenzivirao nedavno, točnije u 2022. godini. Razlozi su iseljavanje Nijemaca, Austrijanaca i Talijana na područje Istarske županije zbog stanja u njihovim zemljama tijekom i nakon pandemije COVID-19 virusa, gdje osobe koje već posjeduju nekretnine na području Istarske županije se odlučuju na preseljenje u Republiku Hrvatsku zbog kvalitetnije života. Ispitanici naglašavaju kako su rigorozne mjere u zemljama doseljenika izazvale snažan revolt ljudi, koji su odlučili doći u našu zemlju iz tih razloga, ali i zbog bolje kvalitete života (okoliš, smireniji način života, i dalje blizu svojim zemljama i slično). Područja koja prednjače u broju doseljenika su prvenstveno snažna turistička naselja sa zapadne istarske obale – Novigrad i Medulin. Ono što također izrazito privlači strane doseljenike su manjinske škole (talijanske škole za Talijane) i poznavanje njihovog jezika u Istri, gdje se djeci neće biti problem prilagoditi u društvu vršnjaka. Osnovne škole s područja Novigrada i Medulina očekuju veliko povećanje broja novih učenika, toliko velik da će prema najavama morati osnovati nove paralelke, što će zahtijevati zapošljavanje novih učitelja, gdje ponovno dolazimo do problema nedostatka obrazovnog kadra. Također, zbog krize u Ukrajini i Rusiji, na područje Istarske županije se snažno doseljavaju i osobe s tih područja, koja većinom imaju svoje obitelji koje ovdje već obitavaju i/ili imaju svoje vlastite nekretnine.
Prema provedenom istraživanju, možemo zaključiti kako se u promatranim osnovnim školama primjećuje blagi pad broja prvašića tijekom promatranog razdoblja, međutim, zbog očekivanog doseljavanja iz više zemalja EU, taj broj bi se tijekom narednog razdoblja mogao promijeniti prema rastu. Manje seoske sredine uspijevaju zadržati broj učenika kroz pozitivan migracijski trend u Istarskoj županiji, gdje se na njihovo područje doseljavaju osobe iz drugih dijelova Republike Hrvatske, dok domicilno stanovništvo odlazi u veće gradske sredine zbog posla. Turistička središta, kao Novigrad, Medulin, Vrsar ili naselja uz veće gradove (Vodnjan) uspijevaju zbog svoje gospodarske aktivnosti biti privlačna odredišta, međutim, ono što izdvaja ta dva naselja (Novigrad i Medulin) su uvjeti pod kojim se nudi obrazovanja djeci. Naselja imaju razvijenu financijsku potporu lokalne samouprave, koja si to mogu omogućiti zbog njihove uspješnosti. Dodatni sadržaji u i izvan škola, mogućnost formiranja razreda na stranom jeziku po hrvatskom programu, predstavljaju jednu novu dimenziju koju bi trebali pomnije razmotriti, jer pruža velike mogućnosti razvoja i napretka. Zadržavanjem inozemnog stanovništva u zemlji, borimo se protiv negativnog migracijskog salda, ironično upravo sa zemljama odrednicama hrvatske imigracije u Europi (Njemačka, Austrija, Italija). Obitelji doseljenika iz tih zemalja najčešće mogu zadržati svoj posao u domicilnoj zemlji, uz sličnu visinu prihoda dok su dislocirani u drugoj zemlji. To pruža i gospodarski potencijal kroz povećanu potrošnju, razvoj poduzetničke aktivnosti i bolje ekonomske povezanosti naše zemlje s našim najbitnijim ekonomskim partnerima – zemljama EU. Treba razmisliti u ovom slučaju i o novom aspektu turizma, satirično ga možemo nazvati varijanta obiteljskog turizama. Kao potreba se izdvaja otvaranje jednog ili više Centara izvrsnosti, što smatrano izrazito bitnim za gospodarstvo Istarske županije, koja se sve više otvara ka drugim gospodarskim granama, a ne samo turizmu.